Analiza: Rat protiv Irana stavlja savez Trumpa i Netanyahua na test

Na početku bombardovanja u subotu i Trump i Netanyahu su govorili da je cilj promjena režima u Teheranu. Međutim, samo dva dana kasnije Trump je u Bijeloj kući ublažio retoriku. Nakon izraelskih napada u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Khamenei i dio iranskog vojnog vrha, Trump je rekao da je američki cilj uništiti iranske raketne kapacitete i mornaricu te spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth istog je dana izjavio da operacija nije "rat za promjenu režima".

Netanyahu, s druge strane, nastavlja pozivati Irance da svrgnu vlast u Teheranu. U intervjuu za Fox News rekao je da će izraelske akcije "stvoriti uslove da iranski narod preuzme kontrolu nad vlastitom sudbinom".

Američki zvaničnici priznaju da Washington i Tel Aviv zapravo imaju djelimično različite ciljeve. Jedan američki zvaničnik rekao je za Reuters da je promjena režima prioritet izraelske strategije, dok je američki fokus prije svega na vojnom slabljenju Irana.

Trump odlučuje kada rat završava

Iako je Netanyahu godinama zagovarao odlučan vojni udar na Iran, izraelski zvaničnici privatno priznaju da će konačnu odluku o završetku rata donijeti Trump.

Dan Shapiro, bivši američki ambasador u Izraelu, smatra da bi Trump mogao tražiti "rani izlaz" iz sukoba ako procijeni da su američki ciljevi već postignuti.

"Ako predsjednik Trump odluči da je operacija završena prije nego što to Netanyahu želi, rat će završiti", rekao je Shapiro.

Trump je već nagovijestio da bi kampanja mogla trajati "četiri ili pet sedmica - ili koliko god bude potrebno".

Politički pritisci u SAD-u

Produžavanje rata moglo bi postati politički problem za Trumpa kod kuće. Prema anketi Reuters/Ipsos, samo oko četvrtine Amerikanaca podržava američke napade na Iran.

Kriza već utiče na globalna tržišta energije. Cijene goriva u SAD-u ove sedmice porasle su za 11 centi po galonu, dok su na svjetskom tržištu zabilježeni još veći skokovi.

Istovremeno, podrška Izraelu u američkoj javnosti postaje sve više politički podijeljeno pitanje. Prema istraživanju Pew Research Centra, 59 posto Amerikanaca ima negativno mišljenje o izraelskoj vladi.

Duga priprema za rat

Netanyahu je godinama pokušavao uvjeriti američke administracije da poduzmu odlučne mjere protiv Irana. Posebno se sukobljavao s bivšim predsjednikom Barackom Obamom zbog nuklearnog sporazuma s Teheranom.

Nakon Trumpovog povratka na vlast 2025. godine, izraelski premijer intenzivirao je kontakte s Washingtonom i pokušao preusmjeriti američku pažnju s rata u Gazi na iranski nuklearni program i balističke rakete.

Iako su američki diplomati paralelno vodili pregovore s Iranom u Ženevi i Omanu, vojna operacija protiv Teherana planirana je mjesecima ranije, prema izraelskim zvaničnicima.

Netanyahu i politička budućnost

Za 76-godišnjeg Netanyahua rat predstavlja i političku priliku uoči izbora planiranih za oktobar. Njegova vladajuća koalicija suočena je s unutrašnjim podjelama, dok je sam premijer na sudu zbog optužbi za korupciju koje negira.

Istovremeno, izraelsko društvo i dalje nosi posljedice napada Hamasovih militanata 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta.

Rat u Gazi koji je uslijedio postao je najduži u historiji Izraela i, prema palestinskim zdravstvenim vlastima, odnio je najmanje 72.000 života.

Netanyahu tvrdi da je Izrael u međuvremenu značajno oslabio iranske regionalne saveznike poput Hamasa i Hezbollaha, dok je sirijski lider Bashar al-Assad također izgubio vlast.

Ipak, analitičari upozoravaju da čak ni vojni uspjeh protiv Irana možda neće promijeniti političko raspoloženje izraelskih birača.

"Događaji posljednjih godina bili su toliko traumatični da ni eventualna pobjeda nad Iranom možda neće izbrisati nezadovoljstvo među izraelskim glasačima", rekao je politički analitičar Amotz Asa-El.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad